Istraživao sam istoriju glampinga, gdje, ko, kada, zašto i došao do nekih podataka koje želim podijeliti sa vama. Dakle, sam Glamping je nastao od spajanja dvije riječi, „glamorous“ i „camping“ došavši do naziva glamping, riječi koja je za mnoge nova, ali ono što kroz nju dolazi nije nikakva novost.
Sama riječ pojavila se u Ujedinjenom Kraljevstvu 2005. godine, masovnije e usvaja tek iza 2010. godine, a u Oxfordski rječnik engleskog jezika ušla je 2016. godine.
Radi se o konceptu koji pripada avanturističkom turizmu i koji nudi balans između avanture i komfora. Umjesto klasičnih šatora i klasičnog kampovanja, turisti biraju luksuznije šatore, kupole, drvene kućice ili mobilne kućice, opremljene poput hotela sa udobnim krevetima, klima uređajima, internetom, toaletima, a često i dodatnim sadržajima poput bazena, wellnessa, restorana i slično, zavisno od koncepta.
Kažu da današnji interes za glamping vodi porijeklo još od luksuznih safari kampova u Africi i na Tajlandu, a možete naći i legende koje kažu da su glamping na svoj način radili još u 16. vijeku, pa kao primjer postoji priča o škotskom grofu od Atholla, kad je na visoravnima za kralja Džejmsa V i njegovu majku podigao šatore ispunjene svime što je krasilo njegovu palatu, samo što je to bilo usred divljine. Ili još veći primjer je Polje zlatne tkanine iz 1520. godine, kad su Fransoa I i Henri VIII podigli skoro 2.800 šatora i raskošnih paviljona, a fontane tekle vinom umjesto vodom. Tako da se eto, koncept glampinga na svojstven način primjenjivao i tada, samo smo danas, kroz industriju turizma, to uobličili i nazvali konkretnim imenom.
Možda je zanimljivo spomenuti, da je možda i najveća kupola u ovome dijelu Evrope, a neka me neko ispravi ako sam slučajno napravio previd, Hala 3 Beogradskog sajma.
Glamping pokret ima i svoj nezvanični slogan: „Think outside the tent“. I stvarno, ko bi rekao da danas ima preko 16 vrsta glampinga, odnosno varijacija glamping objekata – od tepeeja, koliba, kućica na drvetu, kupola, do prikolica, vagona i sl. Objekti mogu biti „razbacani“ na nekoj lokaciji ili bliže jedan drugom, kao svojevrsna zajednica.
Kod nas je, u prvoj pravoj glamping oazi u Bosni i Hercegovini, u Dračevu kod Trebinja, izbor pao baš na kupole i na „community“ opciju. Radi se o 22 kupole od po 28 m², sa dodatnim sadržajima kao što je bazen, wellness objekat, teretana na otvorenom, zajednički kamin, zip line, paintball, prostor za proslave i još mnogo toga.
Svaka kućica će imati QR kod za narudžbu hrane, od obroka do lunch paketa, pa ko voli, može i iz kreveta naručiti. Sve je osmišljeno za one koji žele autentično iskustvo prirode, ali opet, ne žele da se odreknu određenog komfora.
Hrvatska i Slovenija su, što je i bilo za očekivati, prve ušle u investicije u ovakakv vid smještaja, i tamo danas možete naći različite varijacije glampinga. Da se, kad je Glamping oaza Dračevo u pitanju, zaista radi o prvoj takvoj zajednici u Bosni i hercegovini govori i činjenica da se na ključnim sajtovima koji promovišu i nude samo i isključivo glamping kao opciju za boravak, za sada ne nudi ni jedna opcija, dok na drugim, klasičnim sajtovima za pretragu smještaja možemo naći sporadične slučajeve gdje se nude objekat – dva.
Praksa pokazuje da su turisti iz Zapadne Evrope, sto se tiče našeg kontinenta, glavni „putnici“ i nema sumnje da ce ovakav vid smještaja njima biti najinteresantniji, pogotovo jer se radi o kapacitetu koji može primiti više gostiju istovremeno nudeći im mnogo sadržaja na samoj lokaciji. Sve u svemu jedna odlicna ideja, kreirana za specifičnu vrstu gostiju kad pogledate na prvu, ali onda shvatite da nema te osobe koja ce reći da ne voli prirodu i prirodni ambijent, ali može biti da nije sklona kampovanju, e ovo je za te osobe, koje su u potrazi za autentičnim iskustvom bez odricanja komfora, tako da dolazimo do šireg spektra korisnika, iako gotovo sa sigurnošću mogu reći da ce glavni gosti biti strani turisti.
Važan faktor u svemu tome je i lokacija samog naselja koja je zajednička tačka Hercegovine, kroz selo koje pripada Trebinju, a opet svega par kilometara od Vjetrenice, najveće i najljepše pećine Bosne i Hercegovine i Zavale, najljepšeg pravoslavnog manastira kod nas i to sve na svega pola sata od jadranske obale.
Marko Radić - Turizam; priče; razmišljanja; promocija 