Marko Radić – Turizam; priče; razmišljanja; promocija

U starom Rimu jedna grupa proročica poznatih kao Sibile napisala je devet knjiga u kojima je ispričana budućnost Rima.

Odnesoše tih devet knjiga Tiberiju.

– Koliko košta? – upita Rimski imperator.

– Sto zlatnika – odgovoriše Sibile.

Tiberije se rasrdi i otjera ih. Sibile spališe tri knjige i vratiše se:

– I dalje koštaju sto zlatnika – rekoše.

Tiberije se nasmija i ne pristade da plati za šest knjiga isto koliko bi platio za devet.

Sibile spališe još tri knjige i vratiše se sa preostale tri:

– I dalje koštaju sto zlatnika – rekoše.

Tiberije, goreći od znatiželje, napokon plati, ali uspio je da pročita samo dio budućnosti svoga carstva.

Učitelj kaže: Umijeće življenja podrazumijeva i sljedeće: ne cjenjkati se s pogodnom prilikom.

Stavljajući ovu legendarnu priču u kontekst turizma, postavlja se pitanje koliko mi knjiga držimo u ruci?

Turizam u svijetu u 2025. godini nastavio je rast gotovo svuda. Više od 1,5 milijardi turista kretalo se na međunarodnim putovanjima. Potrošili su skoro 2 biliona američkih dolara, 5% više nego godinu ranije.

Evropa je ostala najposjećeniji kontinent na planeti sa više od 793 milina dolazaka, dakle, više od polovine svjetskog turističkog prometa. Srednja i istočna Evropa rasle su brže od prosjeka, 6%.

Zemlje bivše Jugoslavije zajedno s Albanijom ostvarile su nešto više od 50 miliona dolazaka što je oko 6% od ukupnog evropskog kolača.

A Bosna i Hercegovina? Oko 4% od tog balkanskog broja. Otprilike dva miliona dolazaka na tržištu koje raste, u regiji koja raste, na kontinentu koji predvodi svjetski turizam.

Tripscout DMO proglasile su Bosnu i Hercegovinu najviralnijim turističkim odredištem u Evropi. Ne najljepšim, ne najjeftinijim, ne najuređenijim. Najviralnijim. Što znači da je stvarno ponašanje putnika na društvenim mrežama, kroz klikove, pretrage, dijeljenja i želje pokazalo da je BiH destinacija o kojoj Evropa trenutno najviše priča.

Polovina svjetskih dolazaka završi u Evropi. Najviralnija zemlja – Bosna i Hercegovina. A udio na balkanskom tržištu samo 4%.

Ta tri podatka zajedno opisuju raskorak između percepcije i realizacije. Između zlatnika koje držimo u ruci kao Tiberije i onoga što bismo za njih mogli dobiti.

Zemlje u regionu su u jednoj ili dvije decenije napravile pomak koji se mjeri transformacijom čitavih ekonomija. Nisu to uradile čekajući da ih neko otkrije. Ulagale su u puteve, u sadržaj, u kvalitet usluge, u zaštitu prirode, u promociju. I sada ubiru.

Viralni smo, a viralnost znači da ljudi pretražuju, gledaju, upoređuju i razmišljaju. Interes postoji. Pažnja postoji. To je najskuplji dio marketinga, i mi ga dobijamo skoro pa besplatno.

Ono što ne dobijamo besplatno jeste ono što od te pažnje pravi putovanje. Kvalitet ponude. Nivo usluge. Uređeni putevi. Zaštićena priroda. Osmišljena promocija. To su ulaganja bez kojih viralni momenat ostaje samo lijep broj u objavi poput ove nedavne.

Svaki euro uložen u turističku infrastrukturu i kvalitet vraća se višestruko kroz veći dolazak, duži boravak, veću potrošnju. Konkurentnost nećemo izgraditi viralnim trendovima bez obzira koliko to puta ponovili i od toga nešto očekivali. Gradićemo je isključivo odlukama koje donosimo danas, a čiji se rezultati mjere za pet i deset godina.

Sibile su nudile devet knjiga, a ne tri. Cijena nije bila problem problem je bila odluka.

I danas neko nudi. Nudi tržište koje raste, kontinent na koji se putuje, generacija putnika koja kupuje iskustva i zemlja koja je već u fokusu njihove pažnje.

Da li smo spremni prihvatiti cijenu prilike?